
Svetska banka objavila je 27. oktobra Redovni ekonomski izveštaj za Zapadni Balkan, prema kome će prosečan rast šest zemalja regiona ove godine iznositi 3,1 odsto. To je ubrzanje u odnosu na 2,6 odsto koliko je region rastao tokom 2025. godine.
Prema proceni Svetske banke, rast bi trebalo dodatno da se učvrsti u narednim godinama, sa 3,4 odsto predviđenih i za 2027. i za 2028. godinu.
Za Kosovo se očekuje rast od 3,6 odsto u 2026, dok bi ekonomija trebalo da ubrza na 3,8 odsto u 2027. i 3,9 odsto u 2028. godini. Ove procene su, međutim, za po 0,1 procentni poen niže od onih objavljenih u proleće ove godine.
Kada je reč o ostalim ekonomijama regiona, Albanija bi ove godine trebalo da ostvari rast od 3,4 odsto, Severna Makedonija 3,3 odsto, Crna Gora 3,2 odsto, Srbija 3,1 odsto, dok se za Bosnu i Hercegovinu predviđa najniži rast u regionu, od 2,4 odsto.
Direktorka Svetske banke za Zapadni Balkan Xiaoqing Yu ocenila je da je region ponovo pokazao otpornost uprkos geopolitičkim neizvesnostima i usporavanju ekonomskog rasta kod ključnih trgovinskih partnera.
"Sama otpornost nije dovoljna da se region približi prosečnim prihodima u Evropskoj uniji ili stvori kvalitetna radna mesta koja su mu potrebna", poručila je Yu.
Prema njenim rečima, region mora da sprovede dublje reforme kako bi poboljšao poslovno okruženje i smanjio prepreke koje ograničavaju konkurentnost kompanija.
Visoki troškovi trgovine koče rast
Kao jedan od ključnih problema, izveštaj navodi troškove trgovine, koji i dalje opterećuju privrede regiona uprkos postepenoj liberalizaciji carina. Trgovina robom i uslugama u Zapadnom Balkanu dostigla je 107 odsto bruto domaćeg proizvoda u 2025. godini, što je iznad proseka Evropske unije od 90 odsto.
Prosečne carine na uvoznu robu u regionu iznose oko šest odsto, dok necarinske mere, poput administrativnih i regulatornih prepreka, dodaju dodatnih oko 10 odsto troškova poslovanja. U pojedinim agro-prehrambenim sektorima ti troškovi prelaze i 20 odsto.
Kada je reč o Srbiji, Svetska banka očekuje ubrzanje privrednog rasta na više od tri odsto u 2026. godini, uz pad nezaposlenosti na 7,2 odsto. Istovremeno, predviđen je rast fiskalnog deficita na 3,5 odsto bruto domaćeg proizvoda.
Svetska banka poručuje da će dalji napredak regiona ka standardima Evropske unije zavisiti od brzine sprovođenja strukturnih reformi, naročito u oblasti pojednostavljenja trgovinskih procedura.
Kratki link: balkanvijesti.com/v/3GrjGo5y




