Crna Gora u septembru neće privremeno zatvoriti nijedno poglavlje u pregovorima o članstvu u Evropskoj uniji. Potvrdili su to 18. septembra izvori iz Savjeta EU, čime je propao scenario o kojem se govorilo početkom mjeseca — da bi Podgorica mogla da zaokruži čak četiri nova poglavlja.
Crna Gora je do sada privremeno zatvorila 18 od ukupno 33 poglavlja. Šest ih je zatvoreno u toku 2026. godine. Posljednja međuvladina konferencija održana je 14. jula, kada su zatvorena poglavlja 8, koje se odnosi na politiku konkurencije, i 29, koje pokriva carinsku uniju.
Zvanično objašnjenje iz Brisela je tehničko. Sagovornik iz Savjeta EU naveo je da jednostavno nije ostalo dovoljno vremena da se posao privede kraju prije isteka mjeseca. Diplomatski izvori, međutim, upućuju na to da iza odluke stoje i političke rezerve pojedinih država članica.
Pet država tražilo dodatne provjere
Holandija je zatražila pauzu u daljem napredovanju Crne Gore, uz obrazloženje da su potrebne dodatne analize i dosljednija primjena evropskih standarda. Tom zahtjevu pridružile su se Hrvatska, Estonija, Litvanija i Letonija.
Najglasnija je bila Hrvatska. Zagreb je prethodno osudio izjave predsjednika Skupštine Crne Gore Andrije Mandića, koji je uputio saučešće povodom smrti Ratka Mladića, osuđenog za genocid i ratne zločine. Hrvatska vlada poručila je da takve poruke ne doprinose evropskom putu Crne Gore i najavila da će i dalje insistirati na dosljednom ispunjavanju svih kriterijuma, uključujući suočavanje s prošlošću.
Hrvatska od 2024. godine blokira i poglavlje 31, koje se odnosi na spoljnu, bezbjednosnu i odbrambenu politiku, zbog otvorenih bilateralnih pitanja. Svaka članica ima pravo veta na zatvaranje pojedinačnog poglavlja, pa je i jedan glas dovoljan da proces stane.
Za Podgoricu je vremenski okvir ključan. Vlada je postavila cilj da sva preostala poglavlja zatvori do kraja 2026. godine, što bi značilo prelazak u završnu fazu pristupnog procesa i otvorilo put ka članstvu 2028. godine. Svaki izgubljeni mjesec taj plan čini tješnjim.
Naredna prilika za zatvaranje poglavlja mogla bi se ukazati u oktobru, ako države članice u međuvremenu usaglase stavove. Crna Gora se već godinama predstavlja kao predvodnik proširenja i jedina zemlja regiona kojoj je Brisel dao konkretan horizont za ulazak, pa svako odlaganje nosi i političku težinu kod kuće.
Uporedo s pregovorima, Crna Gora ove godine predsjedava Berlinskim procesom, regionalnom inicijativom koja okuplja zemlje Zapadnog Balkana i države Evropske unije. U okviru tog predsjedavanja Podgorica je 16. septembra u Vili Gorica ugostila sastanak ministara unutrašnjih poslova, posvećen regionalnoj saradnji i zajedničkom odgovoru na prekogranične bezbjednosne izazove.
