Hrvatski turizam ove je godine oborio nekoliko rekorda, ali usporedba sa suparnicima na Sredozemlju pokazuje da rast gotovo da je stao. Podaci Eurostata, objavljeni 20. septembra, svrstavaju Hrvatsku na začelje mediteranskih zemalja koje uopće bilježe rast.
U prvoj polovini 2026. broj noćenja u Hrvatskoj bio je tek 0,5 posto veći nego godinu ranije. Strani gosti ostvarili su 0,6 posto manje noćenja, a ukupan rezultat spasili su domaći turisti, čija su noćenja skočila 7,7 posto.
Usporedbe su nepovoljne. Portugal je zabilježio rast od 0,9 posto, Grčka 1,4, Španjolska i Crna Gora po 1,5, a Italija 3,1 posto. Znatno bolje prošle su Slovenija s 5,7, Albanija s 9,1 i Malta s 9,9 posto. Juli je donio blago poboljšanje od 1,2 posto, dok je august opet bio slab, s rastom od 0,5 posto.
Rekordi ipak postoje
Prema sustavu eVisitor, u prvih osam mjeseci Hrvatska je ostvarila 17,5 miliona dolazaka i 90,5 miliona noćenja, oko jedan posto više nego lani. August je bio historijski — prvi put je u jednom mjesecu premašeno pet miliona dolazaka, uz 31,4 miliona noćenja.
Po županijama najviše noćenja ostvarila je Istra, 25,4 miliona, slijede Splitsko-dalmatinska s više od 17 miliona i Kvarner s 15,2 miliona. Među destinacijama prednjače Rovinj, Dubrovnik, Poreč, Split, Umag i Medulin.
Najbrojniji su bili Nijemci sa 16,9 miliona noćenja, zatim domaći gosti s 11,7 miliona, pa Slovenci s 9,6 miliona. Slijede Austrijanci i Poljaci s po 6,3 miliona noćenja.
Ministar turizma Tonči Glavina istaknuo je da svi pokazatelji potvrđuju konkurentnost hrvatskog turizma i da je za takav rezultat trebalo puno rada. Direktor Hrvatske turističke zajednice Kristjan Staničić ocijenio je da je sektor dobro odgovorio na izazove tržišta i promjene u ponašanju putnika, koji danas opreznije donose odluke o putovanjima.
Struka upozorava da je hrvatski turizam najsezonskiji u Europskoj uniji, jer se više od polovine noćenja ostvari u samo dva ljetna mjeseca. Kontinentalni dio zemlje raste brže od obale, sa četiri posto više dolazaka i tri posto više noćenja, ali njegov udio u ukupnom rezultatu ostaje malen.
Septembar i oktobar sada su ključni. Ako produžetak sezone ne nadoknadi slabiji ljetni rast, Hrvatska bi godinu mogla završiti s rekordnim brojkama, ali i s najsporijim rastom u Sredozemlju.
Kampovi su ponovili prošlogodišnje rekordne brojke, a turistička zajednica je još tokom ljeta najavila da očekuje da septembar nadmaši prošlogodišnji rezultat. U prilog tome išle su i meteorološke prognoze, prema kojima su temperature zraka i mora u ranu jesen bile znatno više od uobičajenih za to doba godine.
