Duga noć u crnogorskom parlamentu završila se padom Vlade. Skupština Crne Gore izglasala je u subotu, 20. avgusta, oko jedan sat poslije ponoći, nepovjerenje Vladi premijera Dritana Abazovića, nakon rasprave koja je trajala više od 12 sati. Za nepovjerenje glasalo je 50 poslanika, devet više od potrebnog 41.
Inicijativu za izglasavanje nepovjerenja podnijelo je 36 poslanika Demokratske partije socijalista, Socijaldemokratske partije, Liberalne partije, Socijaldemokrata i Demokratske unije Albanaca, nekoliko sati nakon što je Abazović početkom avgusta u vili Gorica u Podgorici potpisao Temeljni ugovor sa patrijarhom Srpske pravoslavne crkve Porfirijem.
Uz predlagače, za pad Vlade glasali su i poslanici Demokratske Crne Gore Alekse Bečića i Prave Crne Gore Marka Milačića. Bečić je, međutim, poručio da Demokrate neće praviti koalicije sa DPS-om Mila Đukanovića.
Abazović je tokom rasprave branio rad svog kabineta, ističući da od kada postoji Crna Gora nije bilo značajnije borbe protiv organizovanog kriminala i korupcije. Predlagačima je poručio da su prijetili rušenjem Vlade ako Temeljni ugovor bude potpisan, a da su nakon potpisivanja najavili novu većinu koja bi ga poništila. Kazao je i da je spreman da iznese sve što je, kako je rekao, skriveno pod tepihom.
Da se što prije suočimo sa sudom građana.
Tako je Abazović poručio poslije glasanja, dodajući da Pokret URA ne treba više zvati u pregovore o novoj koaliciji.
Prije glasanja nije bilo izvjesno da će inicijativa proći. Kako je RTS prenio uoči sjednice, predlagači su imali 36 potpisa, pet manje od potrebnih 41, dok su poslanici Demokrata ovlastili svoj klub da odluku donese na osnovu rasprave.
Vlada Dritana Abazovića izabrana je 28. aprila ove godine i pala je poslije nešto više od sto dana punog mandata. Riječ je o drugoj vladi u Crnoj Gori koja je pala u posljednjih nekoliko mjeseci, nakon Vlade Zdravka Krivokapića.
Prema Ustavu, pred Crnom Gorom su sada tri opcije: formiranje nove parlamentarne većine i izbor 44. Vlade, vanredni parlamentarni izbori 23. oktobra zajedno sa lokalnim ili tehnička vlada do proljeća 2023. godine, kada se održavaju predsjednički izbori. Do tada Vlada nastavlja rad u tehničkom mandatu.
