Potrošačke cijene u Hrvatskoj u kolovozu su bile 4,1 posto više nego u istom mjesecu prošle godine, dok su u odnosu na srpanj porasle 0,3 posto, objavio je u utorak Državni zavod za statistiku.
Mjereno harmoniziranim indeksom, koji koristi Eurostat za usporedbu zemalja članica, godišnja inflacija iznosila je 3,7 posto, što je blago ubrzanje u odnosu na 3,6 posto u srpnju. I na mjesečnoj razini harmonizirani indeks porastao je 0,3 posto.
Glavni pokretač i dalje su energenti, koji su na godišnjoj razini poskupjeli 17,4 posto, a samo u kolovozu 3,7 posto. Usluge su skuplje 7,2 posto, uz mjesečni rast od 0,1 posto, dok su neprehrambeni industrijski proizvodi bez energije na godišnjoj razini pojeftinili 1,3 posto, a u odnosu na srpanj 0,9 posto.
Hrana, piće i duhan, koji najviše opterećuju kućne budžete, na godišnjoj razini su skuplji svega 0,1 posto, a u odnosu na srpanj cijene su im pale 0,2 posto.
Riječ je o znatnom usporavanju. Naime, prema komentarima Hrvatske narodne banke, inflacija hrane u ožujku je iznosila četiri posto, nakon 3,9 posto u veljači, zbog bržeg rasta cijena prerađene hrane, da bi u travnju usporila na 3,5 posto. Od tada se, kako pokazuju podaci DZS-a, rast cijena hrane gotovo zaustavio.
Prema Eurostatovoj usporedbi, veću inflaciju od Hrvatske u kolovozu imale su Litva (5,8 posto), Cipar (5,2), Bugarska (5,1), Španjolska (4,5), Belgija (4,2) i Luksemburg (4,0), dok je Grčka bila na istoj razini kao Hrvatska.
HNB je i ranije tijekom godine upozoravao da rast cijena energije, potaknut zbivanjima na Bliskom istoku, ostaje glavni izvor pritiska na inflaciju, dok se cijene hrane postupno smiruju. Kolovoški podaci, ipak, pokazuju da energenti i dalje rastu brže nego što se očekivalo.
Za kućne budžete to znači da račun u trgovini ostaje otprilike isti kao lani, ali da troškovi goriva, struje i plina rastu dvoznamenkasto, što se preko usluga prelijeva i na ostale cijene.
Novi podaci o kretanju cijena za rujan očekuju se početkom listopada, a HNB će uz njih objaviti i redoviti komentar.
